miércoles, 28 de mayo de 2014

POESÍA “SEMANA SANTA”

POESÍA “SEMANA SANTA”
De: Emiliano R. Fernández
I
Perekova’ekue guive
Pene akâre agua bendita
Che verso pehendumíta
Pascua oĝuahê vovete
II
Péinamaniko oĝuahê
Ko’â tuichaitéva ára
Oikohague Ñandejára
Vía Crucis-pe ymaite
III
Ru ha sy ymaveguare
Ko’âva ombotuichaitéva
Semana Santa ja’éva
Tupâ rembihasakue
IV
Áĝa mamópa ahê
Jahecháta angaipavóra
Por la señal ojapóva
Más que fuera kechêchê
V
Domingo de Ramos yma
Jajeoimi tetakuére
Hysýi Tupâo rapare
Cristiano jajohecha
VI
Ñesûpehême jaha
Jaikévo pe okê guasúpe
Agua bendita ryrúpe
Ñapo’ê jajovasa
VII
Aipo yvága jajuhu
Jaikévo upe Tupâópe
Pindo jegua ñande pópe
Santa misa ñahendu
VIII
Incienso-ma ñahetû
Mba’e hyakuâ asyetéva
Ñane korasôme oikéva
Tatatî marangatu
IX
Lunes, martes neko’ê
Ñaimo’â ku nekangýva
Oime nembovy’a’ỹva
Reheka pe ymaguare
X
Mamópa oime tetia’e
Umíva ára ya opáma
Guyra okirirîmbáma
Yvytu ha yvyra rogue
XI
Miércoles Santo katu
Ñane ko’êma ojoapytépe
Ku molienda ápe ha pépe
Ñembisóma ñahendu
XII
Ja’úta sopa kesu
Tatakua ojejatapýma
Pépekatu oñembyatýma
Kure, ovecha, ryguasu
XIII
Jahecha ta’yrusu
Ojoapykuéri pandilla
Pindo, caña de castilla
Laurel hetaite ogueru
XIV
Tape ykére kurusu
Rehecháma oñembo-calvario
Ha estación-pe vecindario
Oñembo’éma a Jesús
XV
Jueves Santo ka’aru
Jahajey Tupâópe
Niquel-mimi ñande pópe
Ñaĝuahê ñatupâitû
XVI
Jaike guive ñañesû
Ha jaha ku ñembo’épe
Amo Tupâ rendaitépe
Angaipa ñamombe’u
XVII
Viernes Santo-ma katu
Ko ára tuichaitevéva
Ñañesû ñañembo’éva
Oĝuahêvo ka’aru
XVIII
Matraca mante ipu
Pe Tupâo jerekuére
Ha kurusu yvatére
Oje-clavá-ma Jesús
XIX
Oñepyrû o-repica
Procesión oiko haĝuáma
Osê Señor de las Palmas
Burro-mi ári oguata
XX
Upépe jahechapa
Maymárô tembicharâva
Mba’éichapa Ñandejára
Oiko’asyva’ekue yma
XXI
Ha púlpito-pe osermón
Karai ijao hûmbáva
Iñe’ême ohendukávo
Pe Ñandejára pasión
XXII
Upépe con devoción
Jahecha la agonía
Ko’aĝante la herejía
Ogueru la corrupción
XXIII
Chénte ndaikatumo’âi
Aipe’a de mi memoria
Upe Sábado de Gloria
Oikova’ekue Judas kái
XXIV
Hipa ñanderesarái
Cristiano ñañeñandúva
Isy ha túva rayhúva
Pe añánte ndaipotái
XXV
Ja’epáne oime haĝua
Ñande rapicha yvypóra
Mbói py’a oguerekóva
Tupâ rerovia’ỹha
XXVI
Peguatána peheka
Áĝa umíva omoporâva
Ko’â mitâ ko’aĝaguáva
Ni bendito-pa oikuaa
(Pág. 212 al 214 – Emiliano R. Fernández. Antología Poética 1 – Rudi Torga)

Gastronomía de Semana santa.

Gastronomía de Semana Santa.

En Semana Santa, en una familia paraguaya no puede faltar la famosa chipa. Ya sea de almidón, guasú, so'o, asador o en cualquiera de sus formas, es la principal característica de este periodo en este país. También no puede faltar el cocido

martes, 27 de mayo de 2014

Arapokôindy Marangatu

 Arapokôindy Marangatu


 Ndaipóri Hesukirito ohapykuehóvape ĝuarâ peteî arapokôindy (semana) tuichavéva ha oñemomba’eguasuvéva ko Arapokôindy Marangatúgui.

 Oñepyrû pindo karai arateîme (domingo de ramos) ha upéi ojeromandu’a umi ára Hesu Kirito ojejapyhy, oñemoinge ramo tovakeópe (tribunal), ojehupíramo kurusúre, omano ha oikovejeýramo guare.

 Arapokôindy Marangatu jave opavave oñopehênguéva oñombyaty túva ha sy rógape, heta jey ha’ekuéra oiko okaháre. 

 Ñane retâme, pe pindo karai arateîme opavave ijaty tupâópe omongaraívo pindo ojejapóva ogapýpe ha ñamoha’ângáva peteîteî jaipotaháicha. 

 Pe ararundy (miércoles) voi guive oñemba’apóma tembi’u aporâ. Péicha oî ojepe’aváva, ambue katu ombyaku tatakua. Oî avei ombisóva avati angu’ápe ha upéi, mbeguakatúpe, kuñakaraikuéra oñepyrûma ombojehe’a avatiku’i, aramirô, kesu, kamby, kure ñandy ha ani ha hapykuérintema oikóñepyrûma chipa opaichagua: lopi, jakare ha ambuéva, oñemboguapýva -ojy hagua- pakova rogue ári. Péicha, ogakuéra rupi maymávante ombosako’i ha ombojy chipa, sópa, chipa guasu, ryguasu, kure ha ovecha ro'o umíva tatakuápe. Oiko peteî jejuhupa guasu tembi’u apópe.

 Arapópe (jueves) katu opavavete ijaty peteî mesa guasu jerére ha upépe oiko pekaruguasu. Pyhare, tupâópe, oiko pe jepyhéi (lavatorio de los piés) ha ojehecha ha oñehendukuaa avei umi españa ñe’ême ojeheróva “Estacioneros” térâ “Pasioneros”, omoirûramo -purahéi asy rupi- Hesu Kirito jehasa asy.

 Pe arapoteî (viernes) katu, pyhareve, ojeho tyvytýpe (cementerio) oñe’andúvo umi pehêngue ojehekyi’akuépe. Asaje rupi, tupâópe hyapu peteî yvyrapararâ (matraca), oporohenóiva. Péva ojehu vove, opavavéva oho tupâópe ogueromandu’ajey hagua Hesu Kirito ñemano. Upépe oikoraê mandu’a upe kurusu rapére (vía crucis); ha upéva rire katu Hesu Kirito ra’ânga ojehupijey kurusúre ha ojeromandu’a umi “pokôi ñe’ê”. Upéi Hesu Kirito rete oñemboguejy ha oñemoinge tupâo ryepýpe ha opavavéva oñemboja ojapóvo pe tupâitû. Oî avei upégui ohóva oñembo’e ha oitupâitû ambue tupâópe, ohupyty peve pokôi tupâo (siete iglesias).

 Arapoteî (viernes) ha’e ára ikirirîvéva. Avave ndaikatúi osapukái térâ oñe’ê hatâ. Ndaikatúi ñañani ha mitânguéra ndaikatúi ñañembosarái.

 Arapokôindy Marangatu oguahê ijapýpe Hesu Kirito jeikovejeýre (Pascua de Resurrección). Upe árape ojehova’erâ paíno ha maína rógape; ko’âva oinupâ humbýpe umi iñemoñare’angápe ha upekuévo he’i “pákua”. Péicha avei, sy ha tuvakuéra avei, ogapýpe, ojapo upe mba’e.


 Ko’agaite peve, Paraguáype, pe Arapokôindy Marangatu jave mba’eveguasúma ndojejapovéi; péicha, mbo’ehao ha ñemuhakuéra jepe oñembotypa. 

Fuente: http://guarani.over-blog.es/article-semana-santa-paraguaya-en-guarani-y-castellano-47525614.html
Por David Galeano Olivera